OPG Smiljana Dropulić

Otkrit ću vam tajnu zašto su vrgoračke jagode najslađe

OPG tjedna
Fotografija:
U vrgoračkom kraju započela je berba jagoda. Smiljana Dropulić, nositeljica oznake 'Vrgorac Quality, otkrila nam je poneku slatku tajnu vrgoračkih kraljica zdravlja

U Vrgorcu, hrvatskoj metropoli jagoda i njegovoj okolici započela je berba jagoda. Srcoliki plodovi zamamnoga mirisa koji su se nekoć smatrali simbolom Venere, antičke boginje ljubavi, svakog se proljeća obožavaju u jednakom intenzitetu kao i prije više tisuća godina. A kako i neće kada su ukusnije od svakog deserta, a istovremeno blagotvorne za zdravlje.

Kraljice među jagodama svakako su one vrgoračke. Razlog tomu je tamošnja mikroklima koja ih čini posebnima i neodoljivima, objašnjava nam Smiljana Dropulić koja u Velikom Prologu u blizini Vrgorca na istoimenom OPG-u već 30 godina uzgaja jagode. 

Idealna mikroklima 

"Naše je područje specifično zbog velikih temperaturnih razlika između dana i noći. Danju je toplo pa jagoda kupi šećer, a noću toliko hladno da ga ne može razgraditi pa je zato tako slatka štop naše područje čini najboljom mikroklimom za uzgoj jagoda", otkriva nam Smiljana slatku tajnu vrgoračkih jagoda. Jagode su ove godine, kaže, solidno rodile i urod će biti dobar. 

"Taman smo započeli s berbom koja je nešto zakasnila zbog hladnog vremena u ožujku. Da je bio topliji, već bismo odavno bili u berbi", govori nam OPG-ovka čije su jagode nedavno dobile oznaku Vrgorac Quality, namijenjenu označavanju kvalitetnih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda s područja Grada Vrgorca, s ciljem jasne diferencijacije vrgorskih proizvoda od konkurencije, podizanja i zadržavanje kvalitete tih proizvoda te poticanja njihove prodaje na lokalnom, regionalnom i nacionalnom tržištu.  Vrgoračke jagode štiti se i oznakom 'Vrgoračka jagoda' koja će biti otisnuta na svakom pakiranju jagoda porijeklom iz vrgoračkog kraja. 

"Oznaka nam je puno pomogla, a kako i ne bi. Sada se zna da oni koji imaju tu oznaku, jagode proizvode na području Vrgorca i tu oznaku ne može dobiti nitko tko ne zadovoljava te kriterije. Dobili smo plave kutijice s logom i sada više neće biti muljanja jer se točno zna da su jagode s oznakom 'Vrgoračke jagode' utisnutom na plavom pakiranju iz našeg područja", iznosi Smiljana čije jagode uskoro stižu na splitsku i makarsku tržnicu te u neke trgovačke centre. 

Plave kutije s oznakom kvalitete 

Svake godine, kaže, vrgoračkim uzgajivačima problem predstavljaju nepoštene trgovačke prakse, niske cijene uvoznih jagoda kao i lažno označavanje takvih jagoda kao vrgoračkih te se nada da će praksa označavanja to spriječiti. Usprkos svemu tome, ljubitelji jagoda itekako prepoznaju kvalitetu koju nude. 

"Iako je naša jagoda poznata potošačima, ponekad se prilikom kupnje vode cijenom. Mi ne možemo konkurirati jeftinom uvozu, no kvaliteta naše jagode prepoznata je diljem zemlje", navodi uzgajivačica. A vrgoračka se jagoda može prepoznati i godim okom, otkriva. 

"Lako ju je prepoznati.Vrgoračke su jagode intenzivno svjetlo crvene boje i imaju svoj specifičan prirodni sjaj. Ove će godine biti i u posebnim plavim čašicama s logom 'Vrgoračke jagode'' pa će ih se još lakše moći prepoznati", ističe Smiljana te navodi da je početna cijena kilograma 25 kuna. Problem je, dodaje, što u maloprodaju cijena nastavlja rasti, a zna se dogoditi da, dok jagode doputuju do Zagreba. cijena naraste i na 50 kuna po kilogramu. Smiljana Dropulić uzgojem jagoda na svom se OPG-u bavi već 30 godina i primjećuje da se puno toga promijenilo. 

Sezonci beru jagode

"Porasla je cijena repro materijala, ulaganja su veća, a time je i zarada manja nego prije", navodi naša sugovornica koja ne koristi sredstva iz Europskih fondova. Parcele na kojima se uzgajaju jagode u Vrgorcu su premale pa ovdašnjim uzgajivačima nedostaju površine kojima bi mogli konkurirati za poticaje. Osim jagoda, na OPG-u uzgaja bijeli i crveni luk te nešto bostana (dinja) i lubenica. Ipak, najisplativiji joj je posao s jagodama, kaže. 

Koronakriza ovdašnjim je uzgajivačima donijela jednu sreću u nesreći, otkriva nam. Naime, kako će i ove godine turistička sezona, baš kao i jagode, zakasniti, nije bilo problema s pronalaskom berača. 

"Sezonci još nisu otišli na rad na more, već beru jagode pa za razliku od proteklih godina, lako pronalazimo radnike za berbu ", zadovoljna je Smiljana. Posao s jagodama joj donosi prihod, no žalosti ju da sve manje mladih odlučuje ostati na zemlji i baviti se poljoprivredom. 

"Mladi gube interes jer u ovom poslu nema sigurnosti. Smataju nam uvoz i nepoštene trgovačke prakse. Kada bi se to reguliralo, a autohtoni uzgajivači zaštitili, vjerujem da bi i više mladosti ostalo na zemlji", zaključuje.