Tvrtko Gačić

Prvi influencer među našim poljoprivrednicima vraća život u slavonsko selo

OPG tjedna
Fotografija:
I voćke u OPG-u Tvrtka Gačića uništio je mraz, no godinu će mu, kaže, izvući šipak i drenak

Za nekoliko dana kreće kalendarska jesen, a diljem Hrvatske zriju njeni plodovi. Na žalost, ova je godina bila kobna za velik dio hrvatskih voćara kojima je proljetni mraz uništio nasade. To nije zaobišlo ni Tvrtka Gačića, 37-godišnjeg Slavonca iz Strizivojne. Tvrtka su proslavili njegovi video uraci u kojima je na društvenim mrežama s puno humora i topline opisivao tegobe i ljepote s kojima se svakodnevno susreću hrvatski poljoprivrednici. 

Sebe opisuje kao 'seljaka-poljoprivrednika' te luđaka koji ne želi prihvatiti "ne" i da se nešto "ne može". Ove godine Tvrtko nije imao problema s lopovima koji mu uništavaju nasade, već s puno podmuklijim tatom - mrazom, a nastradale su mu gotovo sve voćke ponajviše šljive, jabuke i kruške.

-Mraz je kao korona, ove nam je godine napravio pauzu. Ubio nam je sve, ali srećom, ostao je šipak koji je odlično rodio, baš kao i drenak što nas je iznenadilo jer ga je napao snijeg i dva put mraz. No, bit će bolje, a zato i sve više radimo diverzifikaciju po kulturama - govori nam ovaj prvi 'influencer' među domaćim poljoprivrednicima koji se poljoprivredom ozbiljnije počeo baviti prije 14 godina kada je naslijedio djedovu staru kuću s voćnjakom i oranicama.

-Moja tadašnja cura i današnja supruga Marija i ja odlučili smo pomladiti voćnjak i srediti didovu staru kuću. Počeci su bili kao i svaki. Bili smo puni želja i ideja, no nedostajalo nam je novca - opisuje on početke. Na desetak hektara OPG danas najviše imaju starih sorti jabuka, zatim šljive, šipak, borovnice, dunje, oskoruše, drijenak, kruške, aroniju, lješnjak...

-Kada smo počeli, ušli smo u tampon zonu jer su baš tada prestala postojati kapitalna ulaganja za sadnju novih voćaka. Tada sam radio kao tamburaš pa smo prve pokušaje financirali od novca koji sam zaradio na gažama. Kasnije sam se zaposlio u trgovini zdrave hrane pa je novca bilo nešto više. Ma bilo je svega, katkad smo sadili voćke pod rudarskom lampom u kasne noćne sate kada bih se vratio noćnim vlakom s posla u Zagrebu - objašnjava teške početke svog danas popularnog OPG-a Gačić. 

Poljoprivreda i kulinarstvo 

Prvih pet, šest godina njihove poljoprivredne avanture prošlo je bez jasnog pravca i vizije, no stvar je polako počela sjedati na svoje mjesto kada je preuzeo jednu malu zagrebačku tvrtku pa je protok novca koji im je bio na raspolaganju postao veći. Pomogla im je i prijava na mjeru 6.3.1 kojom sredstva ostvaruju mala obiteljska poljoprivredna gospodarstva. 

-Prijavili smo se za uzgoj starih sorti jabuka i već zaboravili na to kada nam je došao odgovor da smo dobili. Danas sredstva idu nešto brže. Prva smo sredstva iskoristili za podizanje ograda za zaštitu od divljači. Prošli smo mjesec prijavili na mjeru 6.2, Potpore ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih djelatnosti i mjeru 8.5.2., Uspostava i uređenje poučnih staza, vidikovaca i druge infrastrukture - opisuje on kako im danas sredstva iz EU fondova olakšavaju poslao. Pomogla mu je, dakako i popularnost koju je stekao na društvenim mrežama zahvaljujući svojim videosnimkama. 

-To mi je otvorilo mogućnosti različitih suradnji s restoranima i trgovinama zdrave hrane, no ne proizvodimo još uvijek toliko da sve to pokrijemo. Što se tiče naše robe, nemamo problema s plasmanom na tržište - zadovoljno će Gačić kojemu u svemu pomaže njegova desna ruka, supruga Marija. 

-Ona je moj glas razuma jer ja sam tip s neba pa u rebra. Od prvog nam dana pomaže i moj brat Držislav koji nam vodi web shop firme u Zagrebu, na gospodarstvu je zajedno samnom u svim aktivnostima, a ured mu je uglavnom laptop u našem voćnjaku - smije se Tvrtko.

Najslavniji proizvod njihovog OPG-a je sok od starih sorti jabuke kojemu je okus i aroma posve drugačija od onih koji se mogu pronaći u trgovačkim lancima. 

-Imamo stalne kupce koji 'razgrabe' svako kap soka, a i ponude od nekih hotela, no problem nam je količina. Imamo plantaže oskoruše i drenka pa se trenutno igramo s pekmezima. Surađujemo i s nekim poznatim hrvatskim chefovima s kojima razvijamo recepture- otkriva Tvrtko kojem je cilj da njihov OPG budu najbolji mogući u svom poslu. 

-Planiramo sve više ulagati u spoj ekoloških proizvoda i kulinarstva kroz razne interaktivne kulinarske radionice, a u planu su nam pokretanje poljoprivrednog huba te raznih edukacija. Kroz tu priču bi se osiguralo lakše povezivanje poljoprivrednih proizvođača i njihovih inovativnih proizvoda s krajnjim kupcima. Cilj nam je svakako, još se proširiti i kupiti još nekoliko hektara zemlje... Dio hrvatskih OPG-ova mora se usmjeriti prema kulinarstvu - govori Gačić koji, baš ako i mnogi naši sugovornici u ovoj rubrici, smatra da bi hrvatskoj poljoprivredi primat trebala biti kvaliteta, a ne kvantiteta.

-Ako iza proizvoda stoji vrhunska nutritivna i zdravstvena kvaliteta, onda nema prostora za natezanja oko cijene. To je smjer u kojem trebamo ići - savršen proizvod iza kojeg možemo ponosno stati kao proizvođači!