Malo drugačiji OPG

Veliki je problem Slavonije nedovoljan broj pogona za preradu voća i povrća

OPG tjedna
Fotografija:
OPG Livak nalazi se u Kutjevu na površini od 5600 kvadratnih metara, gdje se uzgaja tikva te bere ljekovito bilje, ali održavaju i večeri poezije.

Pitoreskno Kutjevo smješteno u požeškoj Zlatnoj dolini sa svojih je nešto više od šest tisuća stanovnika jedan od najmanjih gradova u Hrvatskoj. Širom svijeta Kutjevo je poznato po vinima koja se odavde izvoze na čak šest kontinenata. Kutjevo je dom i jednom malo drugačijem OPG-u čiji će vlasnik Predrag Livak u subotu, 14. studenog svoje ljekovite proizvode predstaviti u zagrebačkom kulturnom centru Mesnička. 

OPG Livak nalazi se u Kutjevu na površini od 5600 kvadratnih metara, a riječ je o biotopu koji se sastoji od tri cjeline; voćnjak, brdski travnjak i šumarak. Prvi dio odnosi se na voćnjak u kojem se nalaze zasađene stare sorte voćaka, divlje voćkarice i grmovi te stabla divljih drvenastih i grmolikih vrsta, čiji plodovi se koriste u prehrani, kao što su glog, crni trn, divlja trešnja, divlja kruška, šljiva trnovača i šipak.

Polja, šume, livade

U drugom dijelu koji čini livada - košanica raste različito zeljasto bilje, među kojima se nalazi veći broj ljekovitih vrsta. U šumarku, koji ujedno čini i treći dio biotopa, nalazi se nekoliko vrsta drveća i grmlja, među kojima se najviše ističe hrast sladun. On je najvećim dijelom iznikao iz panja ili korijenja te brzo raste u visinu i debljinu. Uz hrast sladun, ovdje se pojavljuje još i hrast cer te zajedno čine zajednicu u kojoj preteže sladun. Također je pronađen i hrast kitnjak te mnoge druge vrste, kao što su divlja trešnja, divlja kruška, obični orah, bijeli dud, bijela topola, crni jasen i ostalo. 

"Naša djelatnost je poljoprivreda i ruralni razvoj te održavanje i promicanje vrijednosti i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta Požeške kotline. Misija je zadovoljiti potrebe ljudi za domaćim, kvalitetnim te zdravim biljnim proizvodima i omogućavanje izletnicima ugodan, zanimljiv i poučan boravak u prirodi", predstavio je OPG njegov vlasnik Predrag Livak.

Njegov je OPG je malo drugačiji jer se bavi mješovitom proizvodnjom. Na imanju besplatno organizira obilazak i upoznavanje s OPG-om, razna predavanja i sudjelovanje posjetitelja u starim vještinama i sportovima (gađanje kozlice, gađanje praćkom, gađanje lukom i strijelom, hokej na travi...). Na imanju je obavio i florističko istraživanje te monitoring vodozemaca i gmazova što je rezultiralo pronalaskom 174 samonikle biljne vrste od kojih su 26 zakonom zaštićene i 2 zakonom strogo zaštićene (Dianthus armeria L. ssp. armeria i Bromus commutatus Schrad.). 

Isto tako, promatranjem faune zabilježeno je da na tom području obitavaju između ostalog i obični zelembać, barska žaba, zelena žaba, gatalinka, sljepić, bjelouška, divlji zec, drvolaz, vinogradarski puž, jež, krtica, poljski miš te nekoliki vrsta pauka i skakavaca.

Poezija do dugo u noć 

Na imanju su do sada tri puta podržane i Večeri poezije na kojima su sudjelovali pjesnici iz nekoliko slavonskih županija i iz Zagreba. Večer poezije obično se održava krajem lipnja ili početkom srpnja, a započinje u predvečer s tim da se recitiranje pjesama nastavi pod svijećama i lampama u noć, što događaju daje posebnu draž. 

"Pjesnici se druže i recitiraju u ugodnoj ljetnoj večeri koja svima izgleda kao spontana, prijateljska, ispunjena lijepim stihovima, glazbom i emocijama. Svi sudionici su se svaki puta  složili, kako ovakav jedinstveni događaj koji je zanimljiv splet poljoprivrede, prirode i kulture, treba ponavljati. Do ove godine smo tri puta održali Večer poezije, a ove godine zbog pandemije korona virusa nije održana", priča nam Livak te ističe kako je na prvoj Večeri poezije uz gusle izvedena Oda bijelom glogu, iznimno ljekovitoj biljci koja ovdje raste, a možete ju pročitati na kraju teksta. 

"Naš OPG je drugačiji i zbog toga što od poljoprivrede ne živimo i tim se bavimo iz ljubavi prema poljoprivredi i prirodi i zbog konzumacije zdravih proizvoda. U našoj proizvodnji ne koristimo nikakva kemijske sredstva, a kao prihranu i zaštitu koristimo tradicionalne prirodne pripravke od koprive, svježeg kravljeg mlijeka i ljuske crvenog luka koji se miješaju s vodom", objašnjava nam ovaj intrigantan Požežanin. 

Korona ih osnažila 

Njegov OPG  proizvodi i nudi bundeve (Hokkaido, Lunga di Napoli, Butternut, Turkinja), prirodne biljne čajeve od samoniklog bilja, voće i povrće. Kupcima putem elektronske pošte šalje recepte za zanimljiva i ukusna jela od tikvi koje godinama prikupljamo, što su kupci jako dobro prihvatili. Kao i mnogi OPG-ovci s kojima smo razgovarali u ovoj rubrici, i Livak je zadovoljan ovogodišnjom berbom. 

"Zadovoljni smo, posebno urodom hokkaido bundeve koju smo posijali na drugoj parceli koja je bila odmorna. Također, u vrijeme cvatnje bijelog gloga oko 1. svibnja, bilo je dosta cvijeta i lista koji se beru zajedno. Mislimo da je godina bila izvrsna zbog vremenskih prilika; bilo je dovoljno vlage i padalina u idealnim vremenskim razmacima i sunčanih dana pa smo tako mogli primijeniti sve radove; sijanje, okopavanje, prskanje, plijevljenje i berba", pohvalio se on te dodao kako je i koronakriza imala pozitivan utjecaj na poslovanje OPG-a. 

"Kako živimo u Požegi, a imanje je u Kutjevu, bez obzira na zabrane kretanja mogli smo dobiti propusnicu i obaviti sve radove na vrijeme. U vrijeme kada naši usjevi dolaze u rod, nije bila zabrana kretanja pa smo mogli opskrbiti naše stalne kupce u Slavoniji i u Zagrebu. Kako su naše tikve kvalitetne i tražene, i kako drugim proizvođačima tikvi godina nije bila baš najbolja, stizale su nam narudžbe iz Dalmacije i Istre. Kupci su pristali platiti poštarinu samo da im pošaljemo naše tikve", kaže Livak koji se pomalo ljuti na čudnu poslovnu politiku Hrvatske pošte. 

Nevolje s poštom

"Kod slanja paketa do 10 kilograma iznos poštarine je prihvatljiv, s tim da je dozvoljena ukupna težina paketa od 10 kg, a to znači da možete poslati do 8 kilograma najviša. Iznos poštarine za slanje paketa iznad 10 kg je puno veći i ne isplati se niti proizvođači niti kupcu. Poljoprivrednim proizvođačima, a i nama, po pitanju novih kupaca puno je pripomogla grupa Zagrebački virtualni plac na društvenoj mreži Facebook putem koje smo nudili svoje proizvode i putem koje smo (što smo provjerili) stekli nove kupce", objašnjava Livak koji je svoj OPG pri Agenciji za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju registrirao 2010.  

"Moram spomenuti da se mi ne bavimo uzgojem ljekovitog bilja nego sabiranjem samoniklog ljekovitog bilja koje raste na našem OPG-u. Kako ga ne sijemo i ne uzgajamo nikad ne znamo koliko će kojeg bilja biti jer to ovisi hoće li godina biti s puno padalina ili sušna.  Ravnomjerni prinos imamo na našem nasadu bijelog gloga od 300-injak biljaka za koji volimo reći da je najveća plantaža (ne i stanište) bijelog gloga u Hrvatskoj iz jednostavnog razloga - jer je jedini planski i kultivirani nasad bijelog bloga zasađen i obrađivan kao voćnjak. Zbog toga smo se više bazirali na proizvodnju tikvi, prvo smo počeli s hokkaido tikvom, a kasnije smo u proizvodnju uvodili i druge vrste", veli Livak koji je u malom voćnjaku posadio voćke koje polako  dolaze u rod pa zadnjih godina iu ponudi ima jabuke, višnje, mušmule, dunje...

I Livak smatra da bi poslovanje njegova OPG-a bilo jednostavnije kada se ne bi morao baviti beskrajnom papirologijom i ostalim administrativno-birokratskim izazovima. 

"Smatramo da bi najbolji zakoni i pravilnici u području poljoprivrede bili oni koji bi bili tanji i manji. Poljoprivrednicima je najmanji problem proizvesti kvalitetan, zdrav i konkurentan proizvod. Svi problemi nastaju nakon toga. Veliki problem u Slavoniji nedovoljan broj pogona za preradu voća i povrća i hladnjača, na kojem nitko ne radi, a čini nam se da neke zainteresirane strane puno rade na tom da takvo stanje ostane", iskren je naš sugovornik koji bi u budućnosti volio povećati usjeve tikvi za 20%, kao i nasade bijelog gloga te i dalje održavati večeri poezije, edukacije, predavanja i predstavljati posjetiteljima navedene sare vještine i sportove.

„Oda bijelom glogu“

Kod Livaka stigli na imanje
Obaviti bijelog gloga branje.

Nema čaja do od bijelog gloga
Likarija on je srca moga.

Čaj od lista i od cvijeta bijela
Liječi nemoć i duše i tijela.

Još da vidiš osmijeha na licu,
Kada u čaj dodaš rakijicu.

Sa HTV-a ljudi su nam stigli,
Ne bi l’ svoju čitanost podigli!

(Autor glazbe za ovu pjesmu je Jure Vidakušić, a tekst je napisao Predrag Livak)