OPG HERO VEDRAN

Za mlade poljoprivrednike najvažniji su inovativnost i kvaliteta

OPG tjedna
Fotografija:
Mladi Matuljci Vedran Hero i Lovro Uher u dolini Raše uzgajaju goji bobice, superhranu s bezbroj zdravstvenih benefita. Iako su u petoj godini i dostigli puni urod, zbog manjka turista i zabrane sajmova, brine ih plasman proizvoda

Porijeklom su s Himalaje gdje ih upotrebljavaju već tisućljećima, a odnedavno rastu i u istarskoj dolini rijeke Raše. Goji bobice koje u Aziji zovu i crvenim dijamantima nova su superhrana čijim su se uzgojem počeli baviti i hrvatski poljoprivrednici. Među prvima u hrvatskoj drevnu himalajsku voćku zasadili su Matuljci Lovro Uher i Vedran Hero. Na pragu svojih tridesetih odlučili su zajednički ući u posao s goji bobicama koje polako ali sigurno osvajaju eruropsko tržište zdrave hrane.

-OPG postoji od 2016. kada smo zasadili plantažu. Registriran je u Matuljima gdje nam se nalaze postrojenja za preradu, a plantaže su u dolini Raše. Kada smo krenuli, time se nije bavio gotovo nitko, no to se sada polako mijenja - započinje Lovro Uher koji smatra da goji bobice neće postati trend kao aronija jer je njihov uzgoj puno skuplji i zahtjevniji. U fazi su pete sezone nasada i zadovoljni urodom. 

Sretne bobice

-Krenuli smo i s preradom pa se u budućnosti namjeravamo bazirati na preradi čistih, prirodnih, cijeđenih sokova bez dodavanja koncentrata i konzervansa jer za to postoji tržište. U planu nam je kombinirati goji s drugim vrstama ljekovitog voća i bilja kako bismo tržištu ponudili apsolutno zdrave proizvode iz prirodnog uzgoja - opisuje poslovnu filozofiju Uher. U posao s goji bobicama, dodaje, on i njegov susjed Vedran krenuli su slučajno. 

-Godinama smo se dogovarali pokrenuti biznis, a goji nam je zapeo za oko jer se radi o kulturi koja ima budućnost. Po zdravstvenim je benefitima neusporediv s bilo čime sada dostupnim, ljubitelji zdrave hrane goji otkrivaju pa će tržište rasti, a mi želimo biti među prvima s kvalitetnim proizvodom-  veli nam on. A goji bobice odlične su za zdravlje što su zapadni potrošači odavno shvatili. 

Narančasto-crvene bobice jačaju imunitet, poboljšavaju vid, cirkulaciju. opuštaju krvne žile, snižavaju tlak, štite jetru i bubrege, pozitivno utječu na ten, plodnost mokraćni sustav, ublažavaju bol u leđima, šećer u krvi.... Sadrže 18 aminokiselina, od kojih je 8 esencijalnih nužnih za život, 6 esencijalnih vitamina, 21 mineral, 8 polisaharida i 6 monosaharida, 5 nezasićenih masnih kiselina poput linolne i alfa-linolenske kiseline, koje su neophodne za pravilno funkcioniranje mozga i živčanog sustava te druge važne spojeve, a dobar su izvor vitamina C i željeza. Kineska medicina rabi ih od pamtivijeka, a zbog pozitivnog učinka na raspoloženje, nazivaju ih još i sretnim bobicama.

-Goji je višegodišnja grmolika biljka kojoj je životni vijek 15 do 20 godina. Puni urod dostigne oko pete, a kao i svaka voćka ima svoj godišnji ciklus. Zimsko orezivanje kod gojia je prilično intenzivno jer se moraju ukloniti sve prošlogodišnje grane zato što plod raste samo na novima. U proljeće je zelena rezidba i prorjeđivanje jer joj je rast bujan, a tako se smanjuje i gustoća grana te opasnost od gljivica. Same bobice dozrijevaju početkom srpnja i rastu u kontinuitetu do rujna - opisuje Uher. Prošle godine dostigli su, kaže, puni urod, no koronavirus im je poremetio planove. 

Mraz im ne smeta

-Bili smo jako zadovoljni urodom, ali korona nam je naštetila jer smo ostali bez mogućnosti plasmana proizvoda. Glavni kupci su nam strani turisti ne samo zbog platežne moći već i zato što su informirani o benefitima gojija pa se oduševe kada čuju da su naši sokovi i džemovi iz domaćeg uzgoja. Domaći kupci tek upoznaju korisne učinke gojia pa interes raste, ali sporo - ističe naš sugovornik. Za razliku od drugih voćara, oni nisu imali problema s nedavnim padom temperatura. 

-Imamo sreću jer goji cvate kasnije, u svibnju i lipnju. Dolina Raše je u kotlini pa vegetacija još uvijek nije krenula tako da nam mraz i minusi nisu naštetili. Vjerojatno ima nekih oštećenja, ali srećom, ništa pretjerano - kaže OPG-ovac koji s Vedranom uzgaja goji na zemljištu od 7.000 kvadrata gdje momentalno imaju oko 1.200 grmova. Koriste i mjere iz Programa ruralnog razvoja na koji su se prijavili preko LAG-a. 

-Prije dvije i pol godine dobili smo 15.000 eura sredstva za mala gospodarstva. Projekt nije još gotov, rok je na ljeto pa smo malo u stisci. lani smo zapeli zog korone jer smo očekivali puno veći profit od ostvarenog. - ističe Lovro. Uz koronu i izostanak turizma, najviše ih je pogodilo zatvaranje sajmova. 

-Od njih nam je dolazilo oko 90% prigoda. Kupuju ljudi i preko interneta, svaki dan sve više, ali i za to je potrebno vrijeme da se malo proširi glas. Nikome baš previše nije jasno zbog čega se sajmovi ne smiju održavati kada svi paze na epidemiološke mjere. Eko sajam Zeleni Kastav je primjerice super organiziran, svi štandovi su bili na tri, četiri metra razmaka, a u prostoru veličine supermarketa strogo se pazilo da istovremeno ne bude više od 20 ljudi. Bez obzira na to što svi paze, sajmovi se otkazuju, a ljudi kupuju u supermarketima gdje je mogućnost zaraze mnogo veća - razočaran je Lovro. Dodatni problem je i kreditiranje. 

Inovacija i kvaliteta

-Potrebno je završiti projekt kako bi se dobila druga rata, no prošle smo godine zbog vanjskih okolnosti poslovali lošije no što je bilo očekivano - domeće on te dodaje kako razmišljaju da na svojoj plantaži uz goji posade i drugu superhranu, no to su dugoročni planovi. Za sada se namjeravaju bazirati na uzgoju gojija i preradi prihodnih sokova. Biti mladi poljoprivrednik uzbudljivo je i izazovno, kaže naš sugovornik. 

-Poljoprivreda je profitabilan posao, ali ulaganja su velika, no opet manja nego za pokretanje nekog drugog posla. S druge strane, ovako imamo nešto svoje i svakodnevno gledamo rezultate svog rada i zalaganja. kako ni Vedran ni ja otprije nemamo iskustva s poljoprivredom, u početku nam je bilo teško navići se na ritam ranog ustajanja io cjelodnevnog rada u polju na visokim temperaturama, ali navikli smo se -  veli. Od njihovih vršnjaka iz Rijeke i Matulja poljoprivredom se ne bavi nitko, no primijetio je da se u Istri velik broj mladih vraća na zemlju. Za one koji ulaze u posao, najvažnije su, poručuje,  inovativnost i kvaliteta proizvoda. 

-Bitno je učiti, stjecati znanje. važna je dobra priprema, a potom nadogradnja znanja praćenjem trendova i inovacija. Primarno je imati kavalietan proizvod jer je konkurentan i kupac ga zna cijeniti - zaključuje.